Provedba ispitivanja javnog mijenja i ispitivanje potreba društva
1. UVOD
Domovinski rat u Republici Hrvatskoj koji je trajao od 1991. do 1995. godine ostavio je za sobom brojne dugoročne posljedice koje su utjecale na cjelokupno društvo, a posebice na osobe koje su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, tj. na hrvatske branitelje. Nakon proživljenog ratnog iskustva, u poslijeratnom razdoblju glavni zadatak hrvatskih branitelja bio je socijalizirati se i prilagoditi novom, mirnodopskom načinu života pri čemu su brojni branitelji nailazili, i još uvijek nailaze, na različite teškoće. Jedna od glavnih prepreka u reintegraciji branitelja u civilno društvo jest socijalna tranzicija u kojoj su se pronašli nakon rata, a odnosi se na umirovljenje velikog broja branitelja, tada još mladih ljudi. Samim tim činom stavljeni su u pasivan položaj u društvu iako su bili na vrhuncu svoje psihofizičke spremnosti (Šućurović i sur., 2017). Nadalje, problemima prilagodbe izazvanim neravnopravnim položajem na tržištu rada i psihološkim posljedicama rata doprinosi i percepcija nepostojanja podrške od strane društva te nepostojanje društvene osjetljivosti za braniteljsku populaciju (Šućurović i sur., 2017). Pri tome veliku ulogu imaju mediji koji predstavljaju sekundarnu traumatizaciju branitelja zbog negativne selekcije vijesti pri čemu se stječe dojam da se vijesti o braniteljima češće prenose u negativnom nego u pozitivnom kontekstu (Šućurović i sur., 2017).Nerijetko se braniteljska populacija osjeća iskorišteno i zapostavljeno zbog zanemarivanja njihovog doprinosa u stvaranju suvereniteta Republike Hrvatske i zbog neuključenosti njihova mišljenja o društveno važnim pitanjima te se osuđuju oni kod kojih nije došlo do uspješne integracije u društvo. Ova osjetljiva i ranjiva skupina rizična je za razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja budući da su mentalno funkcioniranje i psihološka dobrobit branitelja ugroženi ratnim traumatskim iskustvima što utječe na psihičko i fizičko zdravlje, društveno funkcioniranje, subjektivnu dobrobit, interpersonalne odnose, kvalitetu života i dr. Međutim, jedan od najvećih medijatora između ratne traume i razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja jest funkcionalna društvena potpora koja se odnosi na emotivnu podršku i instrumentalnu pomoć što navodi na zaključak da je društvena potpora izuzetno važan zaštitni faktor za razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja te sprječava interpretaciju ugrožavajućih situacija kao nerješivih, pruža pojedincima pomoć i savjete te potvrdu njihovog identiteta i vrijednosti (Šućurović i sur., 2017).
Brojni gospodarski, društveni i politički problemi koji su zahvatili Republiku Hrvatsku nakon rata utjecali su i na psihosocijalnu prilagodbu branitelja. Psihosocijalna prilagodba branitelja od velike je važnosti zbog posttraumatskog rasta koji se odnosi na iskustvo pozitivne osobne i životne promjene nakon velike životne krize ili traumatskog iskustva koje rezultira većim osjećajem kompetentnosti i zadovoljstvom, a uključuje promjene u vjerovanjima, ciljevima, ponašanjima i identitetu (Popović, 2016). Budući da važan utjecaj na prilagodbu branitelja civilnom društvu ima percepcija odnosa društva i vlasti prema hrvatskoj ratnoj povijesti i braniteljima Domovinskog rata, hrvatski bi branitelji trebali uživati podršku državnih institucija i društva općenito (Olujić, 2018).
Kako bi se pospješio i detaljnije razumio odnos društva i braniteljske populacije, cilj anketnog istraživanja jest ispitati javno mnijenje Hrvata o braniteljima kroz 6 tema sa svrhom doprinosa kvaliteti života hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata:
1) Javno mnijenje o braniteljima i slike kreirane kroz medije
2) Radna ne/aktivnost branitelja i uključenost u društveno poduzetništvo
3) Zdravstvena skrb za branitelje
4) Ratni turizam u RH
5) Psihosocijalni status obitelji branitelja
6) Komunikacija branitelja s donositeljima odluka.
Istraživanje svake navedene teme od osobite je važnosti za branitelje budući da se teme odnose na društvene faktore koji utječu na kvalitetu života hrvatskih branitelja, čijom će se analizom kasnije moći napraviti smjernice za bolju budućnost ciljane skupine.
2. METODA
U anketnom istraživanju sudjelovat će 1500 punoljetnih osoba s područja Varaždinske, Vukovarsko-srijemske, Ličko-senjske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Zagreba pri čemu će se voditi računa da uzorak bude nepristran i reprezentativan za opću populaciju. Sudionike istraživanja anketirat će 20 studenata (po 4 u Zagrebu i Splitu te po 3 u Varaždinu, Zadru, Gospiću i Vinkovcima), svatko u svojim lokalnim zajednicama. U svakom će gradu biti prikupljeno oko 250 anketa. Sudionicima istraživanja bit će predstavljena svrha istraživanja i bit će obaviješteni da je sudjelovanje u istraživanju potpuno dobrovoljno i anonimno, kao i da mogu odustati od istraživanja u bilo kojem trenutku. Podaci dobiveni u ovom istraživanju neće se koristiti izvan ovog istraživačkog projekta.
Anketa će obuhvaćati pitanja o općim demografskim podacima te pitanja otvorenog i zatvorenog tipa relevantna za navedenih 6 tema u skladu s dosadašnjim saznanjima vezanim uz pojedina područja, s ciljem dobivanja kompletnije i detaljnije slike o tome što i na koji način hrvatski narod misli o braniteljima, čiji će se rezultati kasnije analizirati u znanstvenim istraživanjima projekta. Analiza anketnih podataka uključivat će metode deskriptivne statistike, te ispitivanje razlika i korelacija pojedinih konstrukata.
LITERATURA:
Olujić, O. (2018). Ogorčenost i njena uloga u spremnosti na oprost na uzorcima hrvatskih branitelja. Diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Popović, B. (2016). Od kulture otpornosti i zahvalnosti do društvenog priznanja. Polemos, 19, 33-50.
Šućurović, S., Mikloušić, I. i Knežević, M. (2017). Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja: Individualna i društvena persektiva. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
