Dana 20. prosinca u Vili Lenije, u Vinkovcima, održan je strukturirani dijalog na temu „Psihosocijalni status branitelja i njihovih obitelji – mogućnosti za uspješnu inkluziju“ u okviru projekta „Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost“, financiranog iz Europskog socijalnog fonda.

Shodno propisanim epidemiološkim mjerama, broj sudionika na dijalogu nije prelazio 50, a među njima su se, uz pripadnike ciljane skupine, nalazili predstavnici profitnog i neprofitnog sektora, resornih ministarstava i institucija među kojima su bili i dr. Špiro Janović iz ministarstva branitelja i zamjenik gradonačelnika grada Vinkovaca Josip Romić.

Nakon uvodne riječi Zorana Marunčeka, predsjednika Udruge veterana 5. gardijske brigade „Sokolovi“, prezentaciju je održala voditeljica projekta Ida Šoštarić koja je prisutnima predstavila projekt te rezultate ispitivanja javnog mnijenja na temu „Psihosocijalni status hrvatskih branitelja i njihovih obitelji“ u sklopu kojeg je ispitano 1500 ispitanika iz 6 županija. Kao zaključak provedenog istraživanja predlažu se sljedeće mogućnosti za uspješnu inkluziju:

RAZVOJ CENTARA ZA PRUŽANJE PSIHOSOCIJALNE POMOĆI HRVATSKIM BRANITELJIMA I NJIHOVIM OBITELJIMA

• Naglasak staviti ne samo na hrvatske branitelje, već i na članove njihovih obitelji koji nemaju podršku, a pate od posljedica sekundarnog PTSP-a (osobito djeca hrvatskih branitelja)
• Reguliranje rada braniteljskih udruga i financiranje sa dostatnim sredstvima za rad i aktivnosti koje koriste hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima 
• Usmjeriti se na pružanje pomoći te zapošljavati stručnjake koji imaju znanja i vještine za adekvatno pružanje psihosocijalne pomoći hrvatskim braniteljima
• Omogućavanje psihoterapijskih tretmana hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji - organiziranje grupnih, individualnih i obiteljskih terapija

SMANJITI STIGMATIZACIJU U POPULACIJI VEZANU UZ OBOLJENJE OD PTSP-a I HRVATSKE BRANITELJE

Smanjivanjem predrasuda o hrvatskim braniteljima – educirati javnost o stavovima, predrasudama i stereotipima te o načinima smanjivanja predrasuda:

• Preuzimanje perspektive druge osobe – potiče nas da doživimo i zamislimo emocije koje doživljavaju mete predrasuda (u ovom slučaju HB)
• Proces rekategorizacije – razmišljanje o  osobnim karakteristikama koje su nam zajedničke s osobom o kojoj potencijalno imamo određene predrasude ili stereotipe. 
• Proces dekategorizacije - naglašavanje individualnosti pojedinca nad njegovom pripadnosti određenoj grupi (upoznavanje pojedinca kao osobe, a ne kao pripadnika određenoj grupi – grupi hrvatskih branitelja)
• Stjecanje informacija, tj. učenje i upoznavanje s objektom predrasuda – zbog nedostatka znanja ljudi donose pogrešne zaključke i popunjavaju određene rupe u svom znanju informacijama koje nisu provjerene što doprinosu razvoju predrasuda
• Smanjivanjem predrasuda dolazi i do veće socijalne podrške hrvatskih branitelja koja se smatra osobito važnom u psihosocijalnom osnaživanju branitelja
• Smanjenju društvene stigme mogu pomoći i mediji prikazivanjem hrvatskih branitelja realnim, objektivnim informacija, a ne šireći dezinformacije (kako smatra većina sudionika u istraživanju) koje pridonose razvoju stereotipa

POTICATI RESOCIJALIZACIJU HRVATSKIH BRANITELJ

•  Uključivati hrvatske branitelje u različite društvene aktivnosti uže i šire zajednice kako bi se osjećali korisnima u društvu – poticati ih na druženja, volontiranja

S obzirom na činjenicu da suradnici s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ provode znanstveno istraživanje ,,Obitelji branitelja - analiza demografskih i psihosocijalnih aspekata“ voditelj istraživanja dr. sc. Dražen Živić i dr. sc. Ivana Bendra, također su sudjelovali na strukturiranom dijalogu. Nazočnima su izložili koji je cilj istraživanja - istražiti pojavu sekundarne traumatizacije djece hrvatskih branitelja - na primjeru braniteljske populacije u Vukovarsko- srijemskoj županiji te istražiti demografska obilježja stradanja djece u Domovinskom ratu na primjeru Vukovarsko-srijemske županije. Rezultati će biti dostupni sljedeće godine, a temeljem istih izradit će se i znanstveni članak.

Savjetnik tematske mreže za zdravstvo, mag.med.techn Stanko Šincek, predstavio je prijedloge smjernica vezanih uz zdravstvenu skrb te se prikazao videozapis savjetnika tematske mreže za društveno poduzetništvo mag.oec. Alena Halilovića.

Izlagačima su se pridružili psiholog Domagoj Matanović, dr.med.dent. Zvonimir Gvozdanović i mag.med.techn Ahnetka Stjepanović iz Doma zdravlja Vukovar.