- Recite ukratko nešto o sebi.
Moje ime je Alen Halilović, imam višegodišnje iskustvo u radu sa civilnim i javnim sektorom u području razvoja društvenog poduzetništva, kohezijske politike i EU fondova. Trenutno radim kao voditelj najvećeg EU projekta u Hrvatskoj u području istraživanja i razvoja novog ekosustava urbane mobilnosti.
- Kako ste se našli na projektu i što Vas je potaknulo da na njemu aktivno sudjelujete?
Djelatnici udruge Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi (ZUV HGP) pristupili su mi tijekom pripreme projektnog prijedloga te predstavili metodologiju rada, ciljeve i aktivnosti projekta. Na temelju njihove prezentacije pružio sam povratnu informaciju u području planiranih aktivnosti oko izrade smjernica na temu društvenog poduzetništva te predložio dodatne elemente koji će doprinijeti očekivanim rezultatima projekta i samoj održivosti nakon provedbe projekta. Glavni poticaj za aktivno uključivanje u projekt bila je prilika da sudjelujem u procesu stvaranja smjernica koje su nastale na temelju konkretnih istraživanja i koje mogu pomoći braniteljskoj populaciji u njihovom svakodnevnom životu.
- Kao asistent tematske mreže za područje društvenog poduzetništva, koliko ste zadovoljni projektom odnosno provedenim aktivnostima?
Smatram da je projekt u potpunosti ispunio svoje ciljeve i očekivanja. Tematske mreže nisu jednostavni projekti te zahtijevaju duboko razumijevanje potreba ciljane skupine, kao i multidisciplinarni i međusektorski pristup razvoju projektnih aktivnosti. Tijekom provedbe projekta pokazalo se da je izbor tema bio odličan i da su smjernice zaista koristan alat svih dionicima koji izravno ili neizravno rade sa braniteljskom populacijom. Kao jedan od elemenata održivosti projekta sada preostaje zahtjevan zadatak predstavnika udruga koje su uključene u tematsku mrežu, a to je lobiranje prema donositeljima odluka da navedene smjernice postanu dio strateških dokumenta, akcijskih planova i ciljevi predstavnika lokalne, regionalne i nacionalne vlasti.
- Kao kreator stručnog članka „Značaj društvenog poduzetništva u lakšem pristupu zapošljavanja i većoj socijalnoj uključenosti hrvatskih branitelja“, nastalog na temelju stručnog istraživanja nad 300 ispitanika, koliko ste zadovoljni s upućenosti hrvatskih branitelja u društveno poduzetništvo?
Rezultati istraživanja su pokazali da 46% ispitanika koji su hrvatski branitelji odgovorilo je pozitivno na pitanje o tome jesu li upoznati s pojmom društvenog poduzetnika, 81% ispitanika smatra kako društveno poduzetništvo može doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva, ali nažalost 84% ispitanika koji su hrvatski branitelji je izjavilo kako se nikad nije bavilo društvenim poduzetništvom. Smatram da treba više raditi na informiranju ciljane skupine, ali također i omogućiti im priliku da se aktivno bave sa društvenim poduzetništvom i tako postanu ambasadori i primjeri dobre prakse među svojim braniteljima. Druga mogućnost jest transformacija braniteljskih zadruga u društvena poduzeća čime će se omogućit prilika za održivo poslovanje, mogućnost zapošljavanja mladih kadrova te reinvesticija profita u razvoj lokalne zajednice s ciljem pružanja jednakih mogućnosti hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata te članova njihovih obitelji.
- Po vašem mišljenu, kako bi se na najbolji način motiviralo pripadnike ciljane populacije – hrvatske branitelje za društveno poduzetništvo?
Sukladno predloženim smjernicama smatram da veliku ulogu u motivaciju pripadnika ciljane populacija imaju tijela javne vlasti, koja trebaju preuzeti značajniju ulogu u razvoju društvenog poduzetništva kroz različite modele djelovanja poput identifikacije i dodjele godišnje nagrade za najbolje društvene poduzetnike iz ciljane skupine hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji, dodjele nagrade za najbolja istraživanja na području društvenog poduzetništva, dodjele stipendija istraživačima i društvenim poduzetnicima, organizaciju različitih obrazovnih programa te organizaciju različitih javnih događaja.
Uz navedena, potporu djelovanju i razvoju društvenih poduzeća trebala bi dati i druga tijela, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini. To se posebno odnosi na jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, gospodarske komore, županijske razvojne agencije i centre za razvoj poduzetništva. Upravo kroz suradnju svih navedenih dionika nužno je potaknuti međusektorsku suradnju koja će biti pokretač u kreiranju okruženja koje će biti poticajno za djelovanje i razvoj društvenih poduzeća i društvenog poduzetništva u cjelini.
- Smatrate li neke projektne segmente posebno bitnima i biste li neke mijenjali?
Smatram da svi projektni segmenti tvore jednu projektnu cjelinu koja omogućuje detaljnu analizu društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije te izradu smjernica za budućnost sa svrhom doprinosa kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Upravo kroz osnivanje tematske mreže, provedbu znanstvenih istraživanja te izradu više znanstvenih stručnih članka mogu se napraviti konkretne smjernice za razvoj javnim politika koje će biti temelj za lobiranje prema donositeljima odluka. Područja djelovanja, odnosno teme istraživanja unaprijed su određene kroz prethodne konzultacije prijavitelja s relevantnim stručnjacima te su također tijekom provedbe projekta potvrđene od strane ciljane skupine kao ključne teme na kojima trebaju djelovati svi akteru u civilnom i javnom sektoru.
- Kako će se po Vašem mišljenju završni rezultati projekta – smjernice za razvoj javnih politika, odraziti na postojeće zakonodavstvo i kvalitetu života braniteljske populacije i stradalnika Domovinskog rata u budućnosti?
Da bi se postigao maksimalan učinak rezultata projekta potrebno je razraditi detaljan plan lobiranja i definiranja ključnih dionika koji mogu djelovati na postojeće zakonodavstvo. Ključni korak za uspjeh je međusektorska suradnja svih dionika u tom procesu, od tijela javne vlasti do poduzetnika i predstavnika marginaliziranih skupina. Kvalitetnom i otvorenom komunikacijom, zajedničkim pristupom rješavanju problema i strateškim planiranjem izravno se utječe na jačanje kapaciteta braniteljskih udruga i zadruga, ali i samih branitelja da postanu agenti promjene, društveni poduzetnici ali i novi društveni inovatori koji su primjer dobre prakse u svojoj zajednici ali i na razini Europske unije.
