- Recite ukratko nešto o sebi.
Zovem se Stanko Šincek, rođen 1958. godine u Varaždinu. Srednju medicinsku školu završavam u Varaždinu, a višu i visoku školu na Veleučilištu u Zagrebu, na Medicinskom fakultetu, gdje završavam Sveučilišni diplomski studij – mag.med.techn. Radio sam u bolnici Varaždin- Intenzivna terapija i anestezija dok 1991. ne odlazim u obranu Domovine.
- Opišite ukratko svoj ratni put i vrijeme koje ste proveli braneći Domovinu. Kada ste postali pripadnik 7. gardijske brigade „Puma“ i u kojim ste akcijama sudjelovali?
U Domovinski rat uključen sam 1991. godine kao pripadnik Tigrova dok se nije 1992. godine formirala 7.GBR PUMA gdje sam postavljen na mjesto Načelnika zdravstvene struke 7.GBR PUMA. Tamo ostajem do konca rujna 1995. godine kada sam umirovljen zbog zdravstvenih razloga. Najviše o putu i radu /.GBR govori monografija koju je vrijedno pročitati.
- Kako ste se našli na projektu i što Vas je potaknulo da na njemu aktivno sudjelujete?
U projekt „Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost„ uputila me gđa. Ida Šoštarić-sada Maček, koja je izvrstan pregovarač i dobar poznavalac braniteljske populacije. Obrazložila je što se traži od voditelja i na koji način sve to treba odraditi. Pristao sam i bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi na tom projektu uz izvrsne suradnike u tematskoj mreži. Svima hvala.
- Jesu li Vas rezultati stručnog istraživanja i iskustva s terena, koje ste proveli u rujnu 2021. godine na uzorku od 300 ispitanika ciljane populacije iznenadili ili su po Vašem mišljenu bili očekivani?
Standardi što se smatra zdravim, variraju i mijenjaju se. Ljudi to procjenjuju subjektivno, a to samo otežava mjerenje. Rezultati dobiveni anketom sugeriraju na veći utjecaj psiholoških i zdravstvenih čimbenika na subjektivnu kvalitetu života u odnosu na biološke i socijalne čimbenike. Rezultati nam ukazuju na važnost održavanja i unapređenja mentalnog zdravlja i psiholoških čimbenika, u svrhu poboljšanja opće kvalitete života pojedinca te u konačnici stvaranje sretnijeg i funkcionalnijeg društva u cjelini. Obzirom na kompleksnost geneze i mogućnosti preventive i tretmana u području mentalnog zdravlja, nedvojbeno je nužan interdisciplinarni pristup i to ne samo zdravstvenih i suradnih struka već i uključivanje drugih sektora koji mogu djelovati na odrednice zdravlja.
- Kao savjetnik tematske mreže za zdravstvo, koliko ste zadovoljni dosadašnjim tokom projekta i provedenim projektnim aktivnostima?
Vrlo sam zadovoljan, jer tematska mreža u sebi sadrži izrada ankete za teren, validaciju rezultata, izvođenje radionica za branitelje, pisanje stručnog članka koji se objavljuje u časopisu uz recenziju, prezentaciju dobivenih rezultata na stručnim forumima.
- Koje ste metode koristili pri izradi stručnog članka „Značaj društvenog sudjelovanja hrvatskih branitelja u razini kvalitete života“?
Radom se htjelo uputiti na važnost koju društveno sudjelovanje hrvatskih branitelja ima u odnosu na njihovo zadovoljstvo životom te na koji način uključenost u društveno korisne aktivnosti može doprinjeti poboljšanju kvalitete života branitelja. Razrađen je pojam kvalitete života te je napravljen osvrt na istraživanja kvalitete života hrvatskih branitelja. Objašnjena je uloga društvenoga sudjelovanja kod procjene kvalitete života, emocije s kojima se povezuje te na koji način isto doprinosi višoj kvaliteti života.
- Po vašem mišljenu, koji bi bio najbolji način da se pripadnike ciljane populacije - hrvatske branitelje motivira na redovito odazivanje i odlazak na sistematske preglede u organizaciji ministarstva hrvatskih branitelja?
Problem je u disperziji braniteljske populacije, neuključenost u matične Udruge koje i najčešće pomažu u tim situacijama, kao i samci i nezainteresiranost za uključivanje u društveni život. Problem čine i osobe koje su oboljele od malignih bolesti – palijativna skrb.
- Koje projektne segmente smatrate posebno bitnima i biste li neke mijenjali?
Važno da se dosadašnji projekti validiraju, zaključci prezentiraju tijelima o kojima braniteljska populacija ovisi te da projekti i dalje idu uz istraživanja – braniteljska populacija je „bazen“ na kojima se može dobrano istražiti kvaliteta života.
- Kako će se, po Vašem mišljenju, završni rezultati projekta - smjernice za razvoj javnih politika odraziti na postojeće zakonodavstvo i kvalitetu života braniteljske populacije i stradalnika Domovinskog rata u budućnosti?
Završni rezultati su ohrabrujući - tijela koja su zadužena za braniteljsku populaciju, a tu mislim na Ministarstvo, Udruge, Urede – svima njima je u interesu bavljenje braniteljima. Poboljšavanje kvalitete života svakog branitelja jer svaki branitelj ima ime i prezime. Dosta je vremena prošlo od Domovinskog rata tako da sada svi koji vode i bave se braniteljskom populacijom više ne moraju lutati jer Zakon imamo i samo ga treba provoditi kako je napisan.
