Suradnici s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – dr.sc. Nenad Pokos i dr.sc. Geran Marko Miletić proveli su znanstveno istraživanje pod nazivom  „Aspekti radne (ne)aktivnosti branitelja” u sklopu projekta „Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost“, sufinanciranog od Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.

U navedenom istraživanju, koje je rezultiralo znanstvenim člankom „Radna aktivnost branitelja: iskustva i stavovi o mjerama na tržištu rada“ analizirala se radna aktivnost i položaj na tržištu rada hrvatskih branitelja Domovinskog rata u dobi od 45 do 64 godina. Na temelju 798 ispunjenih anketnih upitnika branitelja iz pet županija i Grada Zagreba proizašlo je da je 54,8% branitelja radno aktivno dok ih je 43,9% umirovljeno.

Polazeći od pretpostavke da je uključenost hrvatskih branitelja na tržište rada jedno od uporišta njihove uspješne socijalne reintegracije u mirnodopske životne uvjete, a samim time i kvalitete života, u radu je usredotočenost bila na obilježja radne aktivnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Konkretno, cilj provedene analize bio je utvrditi razinu radne aktivnosti među braniteljima iz Domovinskog rata te doznati u kojoj mjeri su akcije usmjerene na njihovo i brže uključivanje na tržište rada doprle do krajnjih korisnika. Što se tiče omjera radne aktivnost i neaktivnosti kod anketiranih branitelja, nalazi analize sugeriraju da je još uvijek više onih koji sudjeluju na tržištu rada. Preciznije, u navedenom uzorku omjer je bio 55% prema 45% u korist radno aktivnog kontingenta. Pritom u radno aktivnom kontingentu uz relativno malen udio anketiranih branitelja koji traže posao dominiraju oni zaposleni. Analizirajući pak uspješnost realizacije akcija usmjerenih na uključivanje hrvatskih branitelja na tržište rada, jedan od glavnih nalaza upućuje na nedovoljnu informiranost zainteresirane javnosti o mjerama za poboljšanje njihova statusa. Naime, oko 70% ispitanika nije bilo upoznato s postojanjem poticaja za zapošljavanje ili samozapošljavanje branitelja, a njih oko 63% nije bilo upoznato s mogućnošću rada uz mirovinu. Ocjenjujući učinak akcija važno je istaknuti da je, gledajući sumarno, barem u jednu od tri promatrane mjere bilo uključeno oko 20% ispitanika. Pritom je omjer korisnika pojedinačnih mjera podjednak, oko 8% ispitanika koristi mogućnost rada uz mirovinu, oko 9% koristilo je neki od poticaja za zapošljavanje ili samozapošljavanje, a njih oko 8% neku od mjere stručnog osposobljavanja, odnosno poticanja obrazovanja branitelja iz Domovinskog rata. Pri donošenju novih propisa ili akata vezanih za braniteljsku populaciju pozornost bi trebalo usmjeriti na oko 5% braniteljske populacije koja nema nikakve prihode ili živi od povremene potpore drugih te od socijalne naknade.

Članak u cijelosti možete pročitati na sljedećem linku: https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2023/04/CasPil-32_10.pdf

kao i na portalu Hrčak https://hrcak.srce.hr/pilar